Prema analizi koju je objavio BBC, platforma TikTok koristi sofisticirane metode digitalnog praćenja koje omogućavaju prikupljanje podataka o korisnicima interneta – čak i ako nikada nisu otvorili nalog niti instalirali aplikaciju.
U središtu ove prakse nalaze se tzv. „tracking pixeli“ – mali, nevidljivi elementi ugrađeni u web stranice radi mjerenja efikasnosti oglašavanja. Iako su takvi alati uobičajeni u digitalnom marketingu, analiza BBC-ja sugerira da količina i vrsta podataka koji se prikupljaju otvaraju ozbiljna pitanja o privatnosti.
Šta se zapravo prikuplja?
Kada korisnik posjeti web stranicu koja ima integrisan TikTok pixel, određeni podaci se automatski šalju kompaniji. To može uključivati IP adresu, e-mail (ako je unesen na stranici), kao i niz tehničkih informacija o uređaju.
Tu dolazi do tzv. digitalnog otiska – kombinacije podataka poput rezolucije ekrana, operativnog sistema, vremenske zone ili nivoa baterije. Pojedinačno, ti podaci ne djeluju osjetljivo. Međutim, u kombinaciji mogu stvoriti jedinstveni profil koji omogućava prepoznavanje korisnika na različitim web lokacijama.
BBC navodi da se na taj način mogu povezivati podaci o historiji pretraživanja, proizvodima dodanim u online korpu, pa čak i o posjetama stranicama vezanim za zdravlje ili fertilitet.
Šta ako nemate TikTok nalog?
Prema analizi, ni brisanje aplikacije niti uklanjanje kolačića (cookies) ne znači automatski prekid praćenja. Podaci se, kako se navodi, obrađuju i pohranjuju na serverskoj strani, a ne isključivo u korisnikovom pregledniku.
Ukoliko osoba kasnije otvori TikTok nalog s uređaja koji je ranije bio praćen, digitalni otisak može se povezati s novim profilom. Rezultat je da korisnik već od prvog dana dobija personalizirane oglase i sadržaj, na osnovu podataka prikupljenih prije registracije.
Oštre kritike stručnjaka
Stručnjaci za zaštitu podataka ovakav pristup opisuju kao „izuzetno invazivan“, naglašavajući da se osjetljive informacije ne bi smjele prikupljati bez jasne obavijesti i izričitog pristanka korisnika.
Analiza također spominje da su sofisticirane metode praćenja razvijene još u periodu kada je TikTok bio pod punom kontrolom kineske kompanije ByteDance, te da su kasnije nastavile funkcionisati i nakon restrukturiranja vlasništva, u kojem su učestvovali američki investitori poput Oracle i Silver Lake.
Šta korisnici mogu učiniti?
Stručnjaci preporučuju korištenje preglednika fokusiranih na privatnost, poput Mozilla Firefox ili Brave, kao i instalaciju dodataka za blokiranje oglasa i skripti za praćenje. Takvi alati mogu spriječiti učitavanje „tracking pixela“ i smanjiti količinu podataka koji se dijele s oglašivačkim mrežama.
Ipak, slučaj koji je otvorio BBC ponovo pokreće širu raspravu: koliko su korisnici zaista svjesni obima digitalnog praćenja kojem su izloženi – i da li je trenutni model online oglašavanja održiv bez dubljih regulatornih promjena.
Jedno je jasno: u digitalnoj ekonomiji podaci su valuta, a granica između marketinga i nadzora sve je tanja.
